Evo nečega vrlo jednostavnog što možete da uradite kako biste poboljšali šanse vašeg deteta za zdrav i uspešan razvoj u budućnosti: omogućite mu da provodi dovoljno vremena u igri na otvorenom.
Detinjstvo današnje generacije u mnogome se razlikuje od prethodnih, a jedna od najprimetnijih razlika jeste to što deca sve više vremena provode u zatvorenom prostoru. Razlozi za to su brojni — od sve većeg korišćenja elektronskih uređaja, preko naglaska na organizovane aktivnosti i postignuća, pa do zabrinutosti zbog izlaganja suncu, kao i nedostatka bezbednih mesta za igru na otvorenom u nekim sredinama. Sve manje vremena napolju ne odnosi se samo na decu, već i odrasli sve više borave u zatvorenom prostoru.
U tom kontekstu, izdvajaju se šest ključnih načina na koje igra napolju doprinosi razvoju dece:
Vežbanje
Deca bi trebalo da budu fizički aktivna bar jedan sat dnevno, a boravak napolju prirodno podstiče takvu aktivnost. Iako se vežbanje može obavljati i u zatvorenom prostoru, igra na otvorenom — posebno uz bicikl, loptu ili druge rekvizite — podstiče spontanu i aktivnu igru, koja je jedan od najboljih oblika fizičke aktivnosti za decu.

Preuzimanje rizika
Deca treba da imaju priliku da preuzimaju određene rizike. Kao roditeljima, to često izaziva zabrinutost jer je prirodna želja da deca budu bezbedna. Međutim, ako ih stalno štitimo i držimo „u sigurnoj zoni“, bez mogućnosti da rizikuju, ona neće razviti osećaj šta mogu da postignu, niti će steći samopouzdanje i hrabrost potrebnu za suočavanje sa izazovima u životu. Naravno, mogući su padovi i povrede ili neprijatna iskustva poput odbijanja u pokušaju da se uključe u igru sa drugom decom, ali upravo kroz takva iskustva se uče važne životne lekcije koje su jednako značajne kao i uspesi.
Sunčeva svetlost
Izlaganje suncu ima važne koristi za organizam. Naše telo treba sunčevu svetlost kako bi proizvodilo vitamin D, koji je ključan za brojne procese u telu — od razvoja kostiju do pravilnog funkcionisanja imunog sistema. Sunčeva svetlost takođe utiče na imunitet na različite načine, kao i na kvalitet sna i raspoloženje. Umereno svakodnevno izlaganje sunčevoj svetlosti pomaže da organizam funkcioniše optimalno.
Socijalizacija
Deca treba da nauče kako da funkcionišu u odnosima sa drugima — da sarađuju, dele, prave prijateljstva i razvijaju socijalne veštine. Ako se njihova interakcija odvija samo u strukturisanim okruženjima poput škole ili organizovanih sportskih aktivnosti, ne mogu u potpunosti da razviju sve socijalne veštine koje su im potrebne za svakodnevni život.

Izvršne funkcije (kognitivne veštine)
To su mentalne veštine koje omogućavaju planiranje, organizaciju, rešavanje problema, donošenje odluka i upravljanje više zadataka istovremeno, i predstavljaju važan deo uspešnog funkcionisanja. U ovu grupu spada i kreativnost, odnosno sposobnost maštanja i pronalaženja novih rešenja. Ove veštine se razvijaju kroz praksu i zahtevaju nestrukturisano vreme, u kojem deca sama ili sa drugima osmišljavaju igre, snalaze se i pronalaze načine da se zabave. Boravak napolju upravo pruža takve mogućnosti za razvoj ovih važnih sposobnosti.
Uvažavanje prirode
Savremeni svet se brzo menja, i to ne uvek na bolje. Ako dete ne odrasta uz iskustva boravka u prirodi — šetnje kroz šumu, igru u zemlji, posmatranje životinja, planinarenje ili igru u vodi — možda neće u potpunosti razviti svest o značaju prirode i onome što se može izgubiti. Budućnost planete zavisi od današnje dece, pa je važno da razviju poštovanje i svest o prirodi.

Zato je važno podsticati boravak napolju. Kao što su to radile prethodne generacije, decu treba češće slati da se igraju na otvorenom — još bolje, zajedno sa njima provoditi vreme napolju — i omogućiti svakom detetu da ima priliku za takvo iskustvo.
